Narodni običaji i verovanja za Badnji dan


Šestog januara se završava Veliki Božićni post. Poslednji dan posta, Badnji dan je dobio naziv po Badnjaku koji se tada unosi u kuću. U stara vremena, na taj dan su muškarci iz kuće odlazili u šumu da seku Badnjak, kako bi ga uveče uneli u kuću i na taj način započeli obeležavanje najradosnijeg hrišćanskog praznika, rođenje Isusa Hrista.

Do
k su se muškarci bavili sečenjem Badnjaka, žene su pripremale svečanu, posnu trpezu za Badnje veče. Na stolu se moralo naći: med, orasi, suvo voće, riba, pasulj…a u nekim krajevima se mese i posebni hlebovi za svakog od ukućana. Za ženske osobe iz kuće se mese hlebovi u obliku pletenica, a za muškarce kružne lepinje. Svaki hlebčić se ukrašava slavskim slovom. A jedan, posebno se mesi za kuću i ukrašava testom u obliku pilića, jabuke i slično. 
 
Danas se običaji prilagođavaju gradskoj sredini gde nema vatre, ognjišta, šume... Umesto velikog drveta se uzima hrastova grančica i malo slame. Sve to se uoči Božića stavlja ispod slavske ikone. Potom se zapale sveća i kandilo, što simbolizuje vatru i ognjište, a kuća se okadi tamjanom. 


Srećan vam Badnji dan!


Коментари

Популарни постови са овог блога

Plazma dezert u čaši

Youmart - ukrasne kutije

Robna kuća Duga u Temerinu